Mirna reintegracija – jedna od najuspješnijih mirovnih misija Ujedinjenih naroda provedena je u istočnoj Slavoniji, u području hrvatskog Podunavlja, od 1996. do 1998. godine. Tom mirovnom misijom, ostvarenom bez ispaljenog metka i novih žrtava, posljednji dio još okupirane Republike Hrvatske vraćen je hrvatskim vlastima, čime je uspostavljena teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske.
Pozivamo vas da doznate više o toj jedinstvenoj mirovnoj misiji pretražujući sadržaj ove stranice.
1/3: Aktualna karta s regionalnim kontekstom tadašnjeg područja mirne reintegracije
2/3: Aktualna karta s povijesnim prikazom područja (tamno zelene boje) nad kojim se provodila 1996.–1998. mirna reinetegracija hrvatskog Podunavlja
3/3: Karta točaka mira i mirotvoraca
Mirna reintegracija ne bi prošla tako uspješno bez velikog angažmana civilnog društva. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja u Podunavlju su radile stotine mirovnih aktivistica i aktivista i nevladinih organizacija, stvarajući prostor za uspostavu komunikacije i povjerenja među podijeljenom zajednicom, pomažući lokalnim samoupravama te podržavajući povratak stanovništva. U nastavku istražite zanimljivosti o točkama mira:
1Žikina pijaca ili Kleinova tržnica
Uz cestu na relaciji Osijek – Vukovar za vrijeme mirne reintegracije otvorena je tzv. Kleinova tržnica ili Žikina pijaca, nazvana po voditelju mirovne misije UN-a Jacquesu Paulu Kleinu, na kojoj su se napokon mogli sastati građani rastavljeni u dva dijela Hrvatske – okupiranom i slobodnom. Na pijaci se vikendima trgovalo svim i svačim, vrijedile su sve valute, a najvrjednije je bilo što se uspostavila komunikacija među ljudima. U samo tri mjeseca do rujna 1996. tu se, bez ijednog izgreda, susrelo više od 60 000 ljudi s obiju strana bivše linije razgraničenja.
2Kuća susreta
U mađarskom gradu Mohaču realiziran je projekt Peace Bridge i „Kuća susreta“ zahvaljujući kojima su se prvi put susreli nekadašnji sumještani, kolege i prijatelji godinama razdvojeni ratom, što je bila priprema za poslijeratnu izgradnju mira. Sastanke u „Kući susreta“ potaknule su i organizirale nevladine organizacije iz Hrvatske i Srbije, povezujući najprije mirovne aktiviste, a potom i građane.
3Projekt slušanja
Centar za mir iz Osijeka je, u suradnji s drugim nevladinim organizacijama, nakon završetka mirne reintegracije provodio projekt slušanja u istočnoj Slavoniji. Mirovni timovi obilazili su kuće ljudi koji su cijelo vrijeme živjeli na tom području, kao i onih koji su se vratili nakon rata. Molili su ih za razgovor, odnosno da ih saslušaju. Takvo iniciranje razgovora, uvažavanje različitog iskustva i razumijevanje pridonijelo je uspješnom procesu mirne reintegracije.
4Alternativna informacijska mreža
Svjesni štetne uloge medija u raspirivanju sukoba, tridesetak profesionalnih novinara iz republika bivše Jugoslavije uspostavilo je 1993. godine Alternativnu informacijsku mrežu (AIM), uz podršku Evropskog Građanskog Foruma i drugih organizacija. Razvijen je poseban elektronički komunikacijski sustav da bi se olakšala razmjena informacija među zaraćenim zemljama, nudio se kvalitetan, antinacionalistički medijski sadržaj te je Mreža podržavala postojeće nezavisne medije, kao i stvaranje novih.
Prilog 20. obljetnici mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja iz 2018. godine daje uvid u osobna iskustva ljudi s ovog područja, koji su u to vrijeme živjeli u spomenutoj regiji:
